INTERVJU – Sanda Lončar: Uz pomoć EU fondova zaustavit ćemo egzodus mladih

Imotska krajina ne smije biti zadnja u raspodjeli sredstava, kao što je to bila u protekla dva desetljeća, ističe Sanda LončarSvaki provedeni projekt referenca je svima uključenima, pa čak i nadležnom ministarstvu, ili Agenciji koja je provedbeno tijelo, jer je to pokazatelj pozitivnih trendova, pripremljenosti i zrelosti društva.

Imotska krajina se budi uz pomoć EU fondova. Europa joj je “odvukla” radnu snagu, Europa je i vraća, jer upravo se zahvaljujući novcu iz Bruxellesa u gradu i okolnim općinama rješavaju neki vrlo bitni infrastrukturni problemi koji su te sredine opterećivali desetljećima. Na “udici” je i više od sto milijuna kuna, a brojni projekti su u visokom stupnju realizacije.
Imoćanka Sanda Lončar, vlasnica tvrtke “Ars Illyrica”, dugo se bavi konzultantskim poslovima vezanim uz povlačenje sredstava iz EU fondova.

Poduzetništvom sam se počela baviti prije jedanaest godina, premda imam više od sedamnaest godina profesionalnog iskustva u financiranju razvoja, još od onih poslijeratnih fondova i mjera koje su tada bile aktualne. Uz onaj u Zagrebu, otvorili smo prije tri godine i ured u Imotskom. Zbog velikog interesa bilo je nužno zaposliti stručne osobe. To je, koliko znam, jedini profesionalni ured ovog tipa u ovom dijelu Dalmacije. U Imotskom danas imamo dvije zaposlene osobe koje su, uz podršku kolega iz Zagreba, na usluzi svima koje interesiraju fondovi, upućuju ih kako se pripremiti na vrijeme za iste, koji pravni oblik trgovačkog društva imati ili osnovati, a kako bi se u konačnici ostvarila nečija osobna ili profesionalna vizija, krenulo u poduzetnički poduhvat – kaže Sanda Lončar koja, zajedno sa suradnicima, najviše surađuje s predstavnicima lokalne samouprave s ovog područja.
EU fondovi su ključni za revitalizaciju Imotske krajine, bilo da se radi o novcu koji je na raspolaganju općinama i gradovima, pa do onih za velike infrastrukturne projekte, “soft” i socijalne mjere. Takav je, primjerice, i program “Zaželi” Ministarstva rada i mirovinskog sustava, kojemu je cilj uposliti žene.

Izrada dokumentacije
Dok su se prije nekoliko godina općine s područja Imotske krajine sramežljivo prijavljivale na EU fondove, danas je situacija puno bolja. Tome su pripomogle izrade strategija razvoja, koje su se također financirale iz EU fonda za ruralni razvoj, a u kojima su pobrojani ključni projekti.
– Pri donošenju strategije važan je plan provedbe koji pretpostavlja konkretne korake koje općine trebaju poduzeti kako bi strategija bila uspješno i u roku provedena. U strategiji se navode i mogućnosti financiranja projekata, operativni programi te natječaji iz EU fondova. Tako se u nekim općinama pravodobno krenulo u izradu projektne dokumentacije za sve velike infrastrukturne projekte, odabiranje lokacija, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izradu projekata, ishođenje dozvola i mišljenja raznih ministarstava i područnih ureda, te drugih birokratskih radnji kojima smo svakodnevno zatrpani, a koje počesto i financijski i vremenski iscrpe i one najupornije. Uz pripremu dokumentacije, za koju tvrdim da je projekt sam za sebe, paralelno se pronalazi najadekvatniji model financiranja jer je mahom riječ o velikim projektima, ponekad i dvostruko većim od godišnjeg proračuna jedinice lokalne samouprave koja se prijavljuje – objašnjava naša sugovornica.
Trenutno, sve općine na području Imotske krajine mogu koristiti mjeru 7 Fonda za ruralni razvoj, što je šansa upravo za takva, slabije razvijena područja, a kako bi izgradili društvene i komunalne infrastrukturne objekte.
“No, kao što sam rekla, za prijavu ovakva projekta potrebno je napraviti niz predradnji. Kad se u medijima oglasi kako je za neki projekt odobreno financiranje nekog fonda, morate znati da je to samo početak pripreme projekta, od njegove ideje i uvrštavanja u strategiju, odluke općinskog ili gradskog vijeća o provedbi. Do same odluke o financiranju nekog projekta EU novcem ponekad prođe i više od pet godina. Kao primjer spomenut ću bivšeg načelnika općine Podbablje Marija Ujevića, neovisni načelnik u mandatu od 2013. do 2017. godine, koji je revno radio na pripremi nekoliko velikih infrastrukturnih projekata, primjerice dječjem vrtiću ili projektu nerazvrstanih cesta. Od same najave natječaja za mjere 7,2 i 7,4 od 2014. godine do objave prošlo je dvije godine te smo ih konačno uspjeli prijaviti krajem 2016., odnosno početkom 2017. godine. Projekti su tek sad u 2018. uspješno prošli na natječaju i odobreno je financiranje od 11,5 milijuna kuna, što će zasigurno puno pomoći u podizanju kvalitete života na području općine Podbablje. Na novom je načelniku da uspješno provede projekte, u što ne sumnjam, jer projekti u roku i prema financijskom planu garancija su da je riječ o ozbiljnoj općini, partneru koji može nositi takve projekte.”
Svaki provedeni projekt referenca je svima uključenima, pa čak i nadležnom ministarstvu, ili Agenciji koja je provedbeno tijelo, jer je to pokazatelj pozitivnih trendova, pripremljenosti i zrelosti društva za korištenje EU novca na svim razinama.

Posao za osamdeset žena
– Pozitivan primjer iz prakse jako utječe na atmosferu u zajednici, toga smo svjedoci u svim lokalnim zajednicama diljem RH. Kad je riječ o Imoti, sretna sam što mogu posvjedočiti da takvih pozitivnih primjera ima dosta, što smatram jako važnim jer nam iz Krajine dolaze samo negativne vijesti o raseljavanju i odlasku Imoćana u zemlje EU-a, ali i veće gradove, kao što su Split, Zagreb. U ovom trenutku pripremamo pet velikih i složenih infrastrukturnih projekata, ukupne vrijednosti oko 40 milijuna kuna, koji će se moći financirati iz fondova. Neke od njih uskoro prijavljujemo na natječaje, a neki su toliko zanimljivi da će ih biti gušt predstaviti javnosti, jer je riječ o inovativnim projektima dviju općina u području gospodarstva i turizma. U ovom trenutku u obradi je, također, šest zahtjeva općina za program “Zaželi”, ukupne vrijednosti 12,5 milijuna kuna ulaganja isključivo u kadrove, odnosno socijalne potrebe u zajednici. Tim programom na dvije godine zaposlit će se 80 žena, koje će dobiti mogućnost da se dodatno obrazuju, a pomagat će u svakodnevnim potrebama najugroženijima, starcima i bolesnima, a riječ je o 348 takvih osoba. Zaista izvrstan program, koji će također imati multiplikativan učinak. Krajem travnja nam stiže državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević, suautorica programa “Zaželi”, koja će čelnicima Imotskog i susjednih općina predstaviti dodatne mjere Ministarstva, no i predstavnici lokalnih samouprava imat će priliku predstaviti svoje potrebe i projekte. Uz spomenuto ministarstvo, pripremili smo i prijavili dva projekta vezana uz Ministarstvo demografije za vrtiće, a u pripremi su još tri projekta općina na sličan natječaj istog ministarstva – kaže konzultantica za EU fondove Sanda Lončar.

I kultura je važna
Prijavljena su i tri projekta općina vezana za kulturne sadržaje u vrijednosti od 3,5 milijuna kuna. Riječ je aktivnostima koje uključuju organizacije civilnog društva, te o zaštiti kulturne baštine, kao i tzv. kulturnom turizmu.
– Smatram da su ovakve mjere također jako važne, jer kvalitetnu zajednicu čini i njezin društveni i zabavni sadržaj. Na svakom od pojedinih projekata uvijek je moguće zaposliti nekoliko osoba, pa se nadam da će kvalificirane, trenutno nezaposlene osobe biti uključene u provedbu projekata, i pritom steći dodatno iskustvo u projektnom menadžmentu, jednom od najkonkurentnijih i najtraženijih danas. Do kraja ove godine u najavi je još petnaestak raznih natječaja i mjera raznih ministarstava i agencija, na koje se mogu prijavljivati JLS, udruge i ustanove. Mi već pripremamo dvadesetak raznih projekata, koji će uz ove veće, infrastrukturne, doprinijeti održivom razvoju Imotske krajine. O svemu ovome bit će riječi kao i o razvoju Imote na tribini najavljenoj za svibanj, u suradnji s lokalnom vlašću, gdje ćemo pozvati predstavnike ministarstva, a sve u cilju da Imotska krajina ne bude zadnja u raspodjeli sredstava, kao što je to bila u protekla dva desetljeća, s naglaskom na sredstva iz EU fondova – ističe Sanda Lončar i podvlači koliko je važna medijska prezentacija projekta.
– Ona se ne smije pretvoriti u jeftini populizam jer to onda rezultira nepovjerenjem. Svaka jedinica lokalne uprave i samouprave, mora imati razrađen plan komunikacije s javnošću. Naročito je važno da mediji više prate male općine u kojima se vrijedni načelnici zaista trude nešto pokrenuti, a u Imotskoj krajini takvih ima i treba ih podržati.

7. travnja 2018.

IZVOR:SLOBODNA DALMACIJA